Strana 7 od 20

Naši nastavnici i kako ih biramo

Ko su naši nastavnici?

Naši nastavnici imaju veliko iskustvo u osnovnim školama. Ovaj uzrast, gradivo i probleme poznaju iz učionice. Ponekad je među njima i nastavnica sa iskustvom iz srednje ili privatne škole, kad nam se dopadne kako prilazi deci i koliko ima empatije i entuzijazma.

Mnogi su bili i dežurni nastavnici i pregledači na završnom ispitu. Znaju kako izgleda učionica tog dana i gde deca gube poene.

Svaka nastavnica drži jedan predmet. Grupa ima svoju nastavnicu srpskog i svoju nastavnicu matematike, iste od početka do kraja. Izborni predmeti imaju svoje nastavnike.

Program su napravili dvoje od njih.

Ana Živković, srpski jezik

Ana Živković

Autorka programa i Priručnika iz srpskog, koordinatorka srpskog i celog programa. Četrnaest godina ne ostavlja nijedno dete iza sebe – svako mora da napreduje.

Milan Ružić, matematika

Milan Ružić

Autor programa i Praktikuma iz matematike, koordinator matematike. Preko hiljadu đaka je uz njega, mic po mic, prestalo da se plaši matematike.

„Želim da se zahvalim nastavnici srpskog Ani i izrazim najiskreniju pohvalu za sve što je kao nastavnik pružila Veljku za vreme priprema. Kao posvećen pedagog, brinula je podjednako o učenju ali i motivaciji i samopouzdanju. Ulila je poverenje Veljku i ohrabrila ga za maturu. Bila je spremna da mu dodatno pomogne za gradivo koje je propustio zbog utakmica.“

mama Veljka, generacija 2024/25

Šta nam je važno kad biramo nastavnike?

Posebno nam je bitno da nastavnici razumeju decu i upoznaju svako od njih.

Da vide dete, a ne samo svesku. Važno je da daju sve od sebe da saznaju kome treba popustiti, koga pogurati, ko je loše spavao...

Da imaju iskustvo baš sa osmacima. Osmak traži drugačiji ton od petaka i drugačiji od maturanta.

Da nisu rigidni. Čas treba da bude živ. Anegdota, šala, pitanje van lekcije su dobrodošli. Deca bolje pamte u opuštenoj atmosferi, a nastavnici treba da umeju da je stvore.

Da pišu izveštaje koje vredi čitati. Izveštaj treba da govori baš o Vašem detetu, sa oblašću i brojem, umesto opštih utisaka.

Da govore ljudski i sa roditeljima. Važno je da razgovaraju bez stručnog žargona i bez odbrambenog tona.